Izbornik
Zatvori
SUPERSENIORI

Strašni podaci…

Piše: vesna_siranovic, 21.06.2017.
Uvijek se pitam što je s ljudima koji se više ne mogu sami oprati, obući, izaći iz svog životnog prostora, onima kojima je umjesto dobre radionice prije svega potrebna dobra svakodnevna pomoć za human, kvalitetniji, dostojanstven život?
photo: Woman writing and planning business strategy

Bijelo sunce, tako zovem ovo doba godine. Sve oko mene, pogled s balkona kroz grane drveća prema raskršću, automobili, rijetki pješaci, kao da su pod bijelim svjetlom neona. Pred nama je ljetni solsticij, kaže struka, upozoravajući nas na prvi predstojeći ozbiljniji toplinski val. Kroz otvorene prozore čujem taktove INmusic festivala. Zagreb cvate događanjima i kao i svakom takvom prigodom obuzme me nervoza, uzbuđenje, želja da sam na svim mjestima odjednom. Dogovaramo druženja. Tema svih dogovora je kako se obući, što ponesti. Meteorolozi prognoziraju vrlo visoke temperature, visok pa čak i ekstreman UV indeks, struka šalje upozorenja o kretanju, odjeći, jelu i piću.

Prije par dana sjedila sam s kolegicom iz Večernjaka, obje smo bivše, razgovarale smo o poslu. Obećala sam joj složiti program za starije i sad danima prevrćem misli. Kopam po svim dostupnim podacima, podsjećam se na „minuli staž“, tragam za novostima i sve više tonem. Podaci su zapravo i tužni i strašni, a sve što bih sada u ovo ljetno vruće vrijeme htjela je misliti pozitivno, raditi vedro i lagano.

Podaci posljednjeg popisa stanovništva u nas kažu da je udio mladih gotovo izjednačen s onim starih. Prosječna starost stanovništva je 41,7 godina. Stanovnika starijih od 65 godina je 758.633. Socijalnim uslugama obuhvaćeno je njih oko 15.000. Hrvatska je među najstarijim društvima u svijetu. Po jednoj online anketi 52,17 posto stanovnika iz skupine 65 plus žive sami. Na državnoj razini istraživanja o toj sve većoj i sve ugroženijoj skupini nema (tek na nivou lokalne zajednice ili predstavnika civilnog društva). Kad na stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potražite istraživanja i analize na temu starijih – odgovor je „nula“. Strateški planovi iste kuće teško su probavljivi. Njihova težnja za dostupnošću i kvalitetom socijalnih usluga rezultirala je pokrivenošću uslugama 2,1 posto starijih osoba (i to djelomično). U organizaciji Ministarstva postoji Služba za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante, kao unutarnja jedinica u sklopu Sektora za politike za osobe s invaliditetom i odrasle osobe!? Već ovi nazivi dovoljni su za nekoga tko je  ikada radio u državnom sustavu da mu bude jasno koliko se i što tu može učiniti za bolji život starijih.

Nisam još u dobnoj skupini starijih, ali nisam ni daleko. Svi koji su tu ili su već zakoračili puno dalje, dobro znaju kolike su razlike u životnim razdobljima 60 plus, 70 plus, 80 plus i više. Po mojim iskustvima u radu sa starijima, najveći korak prema nužnoj pomoći u svakodnevnom životu je kad se pređe 80 godina (čast iznimkama). Svaka godina znači puno, o pet ili deset godina da se ne govori.

Civilno društvo obavlja dobar posao. Međutim, osim iznimaka, uglavnom su fokusirani na organizaciju izleta ili raznih oblika druženja, tečajeva, radionica, izložbi… Treba ih podržati.  No, uvijek se pitam što je s ljudima koji se više ne mogu sami oprati, obući, izaći iz svog  životnog prostora, onima kojima je umjesto dobre radionice prije svega potrebna dobra svakodnevna pomoć za human, kvalitetniji, dostojanstven život. Kako ne samo pričati i planirati već sasvim konkretno pomoći baš njima?

U Hrvatskoj je 168.704 starijih od 80 godina života. Biti star  a biti sam u gradu je teško. Kako je na selu, u dalekim i nedostupnim zabitima, mnogi ne mogu ni pojmiti. Mnogi kojima je to posao tamo nogom nisu ni kročili (nije televizično, valjda).

– Podaci su strašni – komentira Katarina dok joj čitam. Šutim i pitam se kako to ne vide oni koji bi trebali. Ili vide, ali im je daleko od važnoga?

Spremam se na INmusic festival. U srijedu ću na Festival slastica, na Ljeto na Štrosu. Sigurna sam da bi i moj osamdesetpetogodišnji  Grunf  jednako rado. Nisam sasvim sigurna može li ali sasvim sigurno znam da ne može sama.