Izbornik
Zatvori
SUPERSENIORI

Silveri, Uskrs i jedna velika godišnjica

Piše: Lea Banović, 12.04.2017.
O putovanju naših silvera po zemlji i svijetu se zapravo ne zna. U nekim istraživanjima navika, na bazi uzorka, spominju se stariji u smislu njihovih očekivanja. Cinik bi upitao: a zašto bi se znalo? Od milijun i dvjesto umirovljenika, od kojih većina misli da je 3.500 kuna velika mirovina, koliko njih može putovati i gdje (ako to nije k rodbini ili u vlastitu kuću)? Imaju li oni zajamčeno Ustavno pravo na odmor (ili će se oni koji bi im taj odmor trebali osigurati, tek ironično zapitati: a što će uopće umirovljenicima odmor?).

Slavili ili ne slavili Uskrs, stvar opće kulture je znati koje mu je značenje. Smatra se najvažnijim blagdanom kršćana kojim se slavi pobjeda života nad smrću, dobra nad zlom, svijetla nad tamom, milosrđa nad grijehom.

Hrvatska budućnost svoje turističke godine predviđa prema najavi dolaska turista baš oko ovog blagdana. Ove godine, najave su odlične, a Uskrs će, svi se nadaju, pokazati da će odličnom biti i cijela turistička godina.

Sjedim s Grunfom u čekaonici hitne pomoći bolnice Sv. Duh. Došli smo u 13,30 a sada je gotovo 18 sati i mi smo još tu. No, to naše „kampiranje“ (jer ja sam, znajući što me čeka i da je Grunf  natašte, ponesla kruh, slaninu, jabuku i vodu) zaslužuje posebnu temu. Ponesla sam i stručnu reviju za turizam UT (Ugostiteljstvo i turizam) jer sam tu našla temu koja me zanima – tekstove o tzv. silver turizmu ili turizmu seniorske populacije. Pišu da su prema podacima Eurostata turisti 55 i 65 plus ostvarili oko 37 posto noćenja u Europskoj uniji, a da je samo iz pet zemalja preko 800 milijuna turista tih životnih godina. Europska komisija prati navike potrošačke seniorske populacije. Svaka peta osoba u Europi je u kategoriji 60 plus, vole putovati, uživaju u životu i godišnje ostvaruju šest do sedam putovanja.  UT u velikom tekstu navodi i detalje tko su putnici seniori, što ih zanima, što traže, koliko troše, te još puno toga o čemu pametne zemlje koje zanima razvoj turizma itekako vode računa. Bitno je dodati da su  na posljednjoj edukativnoj radionici održanoj u organizaciji Udruge nezavisnih putničkih agencija Hrvatske dodijeljeni prvi certifikati agencijama specijaliziranim za seniorski turizam.

Osvrnula sam se na sve te bolesne ljude oko sebe i članove njihovih obitelji, natiskane u čekaonici „zdravstva na iskaznicu“ i vratila se u domaću stvarnost. Gotovo trećina građana Hrvatske su ta silver skupina, stariji od 60 godina. Guglala sam Ministarstvo turizma i ostale  pripadajuće institucije. I našla sam točno ono što se u novom kapitalizmu Hrvatske može naći, život okrenut što bržem i što većem zgrtanju novca. Konkretnih poteza predviđenih za domaće turiste starije životne dobi, prilagođene njihovim godinama, zdravstvenom stanju a naročito platežnoj moći, nema. Ima definicija i planova. Kaže se što je to „zlatna dob“, da je riječ o skupini koja još uvijek aktivno putuje, a zainteresirani su za obilazak glavnih atrakcija, da cijene udobnost smještaja, da im je bitna dostupnost medicinske skrbi.  Posebna poglavlja prigodnih dokumenata posvećena su socijalnom turizmu o kojem se često govori kao o „turizmu za sve“, odnosno o turizmu koji je pristupačan svima.

O putovanju naših silvera po zemlji i svijetu se zapravo ne zna. U nekim istraživanjima navika, na bazi uzorka, spominju se stariji u smislu njihovih očekivanja. Cinik bi upitao: a zašto bi se znalo? Od milijun i dvjesto umirovljenika, od kojih većina misli da je 3.500 kuna velika mirovina, koliko njih može putovati i gdje (ako to nije k rodbini ili u vlastitu kuću)? Imaju li oni zajamčeno Ustavno pravo na odmor (ili će se oni koji bi im taj odmor trebali osigurati, tek ironično zapitati: a što će uopće umirovljenicima odmor?). Kod nas (i ne samo umirovljenici) za Uskrs razmišljaju mogu li si priuštiti 20 deka šunke ili ne a ne o tome gdje će otputovati.

Časopis na mojim koljenima ove godine obilježava 65. rođendan. Za mene, to je veličanstven podatak, posebno u našim okvirima poslovanja. Zna li za to Ministarstvo turizma i sve pripadajuće elite? Je li im to uopće bitno?

Slavili ili ne slavili Uskrs, sasvim sigurno znate da mu je značenje slavljenje pobjede života nad smrću, dobra nad zlom, svijetla nad tamom, milosrđa nad grijehom. U skučenoj čekaonici hitnog prijema bolnice pomalo me hvata depresija ali se svim silama trudim biti pozitivna. Uskrs je zaista rađanje. Pobjeda dobrog, svjetla, milosrđa. Uskrs je nada.

Vaš Internet preglednik nije ažuriran!

Ažurirajte Vaš preglednik za ispravan prikaz ove stranice. Ažuriraj odmah

×