Izbornik
Zatvori
SUPERSENIORI

Pogled na starije osobe – riječ psihologinje

Piše: Super Senior, 31.01.2017.

Kakvo je općenito psihološko stanje starijih osoba danas?

Teško je jednoznačno odgovoriti na to pitanje jer je dobni raspon starijih osoba velik, od šezdesetpetogodišnjaka do stogodišnjaka, što rezultira različitim iskustvima, pa i tegobama starijih osoba. Nadalje, individualne razlike i unutar jednake dobne skupine vrlo su velike. Ukratko, teško je pronaći zajednički nazivnik za svu šarolikost života i iskustava starijih. Ako bismo ipak pokušali, možemo ih donekle podvesti pod prilagođavanje procesima starenja, kako same osobe tako i društvene okoline koja ima vlastitu percepciju i očekivanja od starijih osoba. Da budem malo konkretnija, možemo govoriti o promjenama zdravstvenog stanja, težoj pokretljivosti, promijenjenim obiteljskim odnosima, strahu od ovisnosti o drugima, češćim gubicima bliskih osoba, nemogućnosti samostalnog življenja, brizi o još starijim roditeljima, a sve to uz paralelan proces prilagođavanja okolini koje može imati svoja očekivanja od starijih osoba.

Važno je napomenuti i povijesni okvir odrastanja danas starijih osoba. Osobe koje imaju 75 i više godina proživjele su dva rata, tri države i tri politička režima, preživjele su siromaštvo, a u školi su pisale na pločicama s kredom. Danas se neki od njih služe internetom i novim tehnologijama. Zamislite koje su to promjene načina života! Mlađa starija populacija, dakle oni u dobi između 60 i 75 godina, nekadašnja su „djeca cvijeća“ koja su dio mladosti proživjela uz Rolling Stonese, a Mick Jagger im je vršnjak. Ovo govorim kako bih vam dočarala kakav golemi potencijal i iskustva posjeduju starije osobe.

 

Što svi mi svakodnevno možemo učiniti za starije ljude?

Trebamo imati na umu da se ljudi razvijaju od rođenja do smrti i da je starenje ireverzibilan proces koji počinje rano, traje dugo i završava smrću, a neizbježan je svakom živom biću ma koliko antiage proizvoda koristio. Osim negativnih posljedica starenja koje se očituju u ovoj pomalo tmurnoj definiciji, postoje i promjene koje su dobrodošle, primjerice realističniji pogled na život uz sabiranje svih životnih iskustva. Vrlo je važno prepoznati i promišljati iskustvo koje stari ljudi imaju. Aktualno pitanje je približavanje procesa starenja široj javnosti i općenito stavljanje pod lupu našeg odnosa prema starosti i starenju. Počnimo od terminologije koja starosti tepa: zlatna dob, treća dob, četvrta, peta… Imam dojam da su to nerijetko načini bijega od razmišljanja o vlastitu starenju. Češće nego slučajno čujem da se starijim osobama u medijima obraća s „bako“ ili „djedice“, uz radosno i zapravo patronizirajuće čuđenje što se znaju služiti internetom i imaju osmijeh života na licu. Da povučem paralelu: slično bi bilo kada biste ženu od 45 godina predstavili kao majku u srebrnoj dobi i posebno je pohvalili jer se primjerice koristi internetskim radijom. Zašto bi  takav način obraćanja nakon 70. godine života postao prihvatljiv, a u srednjoj dobi čak je i ridikulozan?

Mislim da je to oblik obezvređivanja sve složenosti ljudskoga života koje nosi iskustvo življenja kroz nekoliko ratova, nekoliko režima, iskustvo o kompleksnosti obiteljskih, prijateljskih i poslovnih odnosa koje je nama mlađima još uvijek nedostupno.

Vaš Internet preglednik nije ažuriran!

Ažurirajte Vaš preglednik za ispravan prikaz ove stranice. Ažuriraj odmah

×