Izbornik
Zatvori
SUPERSENIORI

Kako biste dobro starili, promijenite način na koji doživljavate starenje

Piše: Super Senior, 03.03.2017.
Znanstvenici otkrivaju nešto jako zanimljivo o starenju: Vrlo je važno kako doživljavamo starenje.

U brojnim istraživanjima pokazalo se da, ako starenje povezujemo sa slabljenjem ili nemoći, to će se vjerojatno odraziti na naše zdravlje. Ako pak, s druge strane, starenje doživljavamo kao mogućnost i rast, naša tijela će se ponašati u skladu s tim.

Ta istraživanja ukazuju na mogućnost puno zdravijeg starenja. No, također ukazuju i na vrlo veliku prepreku: U Americi prevladavaju negativni stereotipi o starenju. Čak i mnoge osobe u srednjim godinama prihvaćaju ideju da je starenje loše, što znači da vjerojatno znatno štete svom zdravlju bez da su toga svjesne.

Možemo li promijeniti način na koji doživljavamo starenje i poboljšati prilike za zdraviju starost? Sve veći broj istraživanja nudi tračak nade.

Psiholozi i neuroznanstvenici navode strategije koje pojedinci mogu koristiti kako bi promijeniti svoj stav o starosti, što će doprinijeti njihovom zdravlju i blagostanju. Na primjer, istraživači su u nedavnom istraživanju provedenom u brojnim institucijama, uključujući Medicinski fakultet na Yaleu, otkrili da starije osobe koje su podsvjesno bili izloženi pozitivnim porukama o starenju pokazuju dugoročna poboljšanja u doživljavanju samoga sebe, snazi i ravnoteži. Druge nedavne studije pokazale su da je moguće postići slične rezultate s taktikama koje psiholozi, kognitivni terapeuti i edukatori koriste kako bi tretirali depresiju, borili se protiv rasne i spolne pristranosti, te pomogli ljudima u odvikavanju od štetnih navika, kao što je pušenje.

Becca Levy, izvanredna profesorica epidemiologije i psihologije na Medicinskom fakultetu na Yaleu i glavna autorica istraživanja na tom Sveučilištu, kaže da su negativni stereotipi o starenju „pitanje javnog zdravstva“. „Ljudi nisu svjesni da imaju mogućnost prevladati negativne stereotipe i oduprijeti im se“, te „kompenzirati loše učinke automatskog dobizma“.

  1. Prepoznajte što su mitovi, a što činjenice

Stručnjaci kažu da je prvi korak u prevladavanju negativnih stereotipa o starenju razumijevanje načina na koji djeluju i prepoznavanje u kojoj mjeri posljedice mogu biti štetne.

Općenito govoreći, stereotipi, i pozitivni i negativni, dijelom su ukorijenjeni jer nam pomažu odabrati kognitivne prečace. Nudeći način na koji možemo „automatski kategorizirati ljude prema socijalnim skupinama“, omogućavaju nam da „oslobodimo mentalnu energiju“ kako bismo vodili svakodnevni život, kaže Michael North, izvanredni profesor menadžmenta i organizacije na Poslovnoj akademiji Stern pri Sveučilištu u New Yorku. „Pokušamo li razumjeti sve i svakoga koga sretnemo, neće nam ostati dovoljno pažnje za funkcioniranje kao normalna ljudska bića.“

Mitovi i stvarnost

Starenje se obično povezuje sa slabljenjem. No, mnoge starije odrasle osobe govore da žive kvalitetnije od mlađih odraslih osoba. Ova četiri grafa pokazuju postotak osoba koje su izjavile da „napreduju“ u danim kategorijama:

graf_drustvenizivotgraf2_zajednicagraf3_financijegraf4_zdravlje

Izvor: Gallup-Healthways Well-Being Index, telefonska anketa provedena na 85.145 odraslih osoba u razdoblju od siječnja do lipnja 2014.; granična pogreška +/- 1%.                                   THE WALL STREET JOURNAL.

Neki stereotipi o starijim osobama su pozitivni: draga baka ili djed; stariji državnik; razborita glava obitelji. No, Dana Kotter-Gruehn, gost predavač psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Duke u Durhamu, ističe da je „u većini zapadnjačkih društava percepcija starosti i starenja uglavnom negativna“.

Znanstvenici nisu sigurni točno na koji način negativni stereotipi utječu na zdravlje, no kažu da je jasno da postoji veza, i ne radi se samo o korelaciji. U brojnim testovima pokazalo se da negativni stereotipi vode ka lošem zdravlju. U zadnjih dvadeset godina, brojna istraživanja psihologa, doktora i neuroznanstvenika pokazala su da su starije osobe koje imaju negativniji stav o starenju lošijeg zdravlja od onih s manje pesimističnim stavovima.

Čak i kada su sudionici istraživanja sličnog zdravlja, razine obrazovanja i socioekonomskog statusa, oni s negativnijim stavovima o starenju pokazuju da se njihovo stanje općenito brže pogoršava. Kako ističe prof. Levy, rukopis im je nečitkiji, pamćenje slabije, češće obolijevaju od srčanih bolesti i manje su im šanse za oporavak od teških bolesti. Manje je vjerojatno da im je prehrana uravnotežena, da vježbaju i prate upute o uzimanju lijekova u starosti. Čak i umiru mlađi: prosječna razlika je 7,5 godina.

Ništa od toga ne znači da neke negativne percepcije o starenju nisu točne. Svakako možemo iskusiti smanjenje fizičke snage kako starimo, i naša osjetila također postaju slabija. No, važno je shvatiti da mnoge druge općeprihvaćene stvari jednostavno nisu točne.

Na primjer, za razliku od općeg uvjerenja da su starije osobe depresivnije i usamljenije od mlađih ljudi, stariji su često zadovoljniji svojim odnosima. Neka istraživanja pokazala su da na poslu stariji radnici rade manje grešaka od svojih mlađih kolega. Istraživanja su pokazala i da se pamćenje može poboljšati u starosti.

Prof. Levy kaže da smo iz toga naučili da, iako većina ljudi pretpostavlja da se starenje može u potpunosti opisati kao „fiziološki proces“, „uvjerenja o starenju, koja se preuzimaju iz kulture, imaju utjecaj“.

Stoga treba početi s obrazovanjem: nadvladati mitove o starenju i, što je jednako važno, razumjeti (a na to ukazuju i brojna istraživanja) da se naša raspoloženja, odnosi i sveukupno blagostanje mogu poboljšati s godinama, a jednako je i sa znanjem i određenim vrstama inteligencije.

Nadolazeće istraživanje pokazuje da sâmo obrazovanje može jako utjecati na način na koji doživljavamo starenje. Psiholozi sa Sveučilišta u Coloradu proveli su eksperiment s ciljem poboljšavanja stavova o starenju među 62 osobe starije od 53 godine, s niskom razinom aktivnosti. Kroz mjesec dana sudionici su pohađali dvosatna predavanja jednom tjedno, čiji je cilj bio razbijanje dobnih stereotipa, te su dobili upute o tome kako postaviti realne ciljeve vezano uz kondiciju.

Rezultati: Manfred Diehl, suautor i profesor na Sveučilištu u Coloradu, kaže da su „negativni stavovi o starenju postali puno pozitivniji“. Sudionici su također u dva naredna mjeseca, koliko ih se pratilo, postali fizički aktivniji.

graf5_problemikojiproblemigraf6_pogleduogledalo*“Ne znam“ ili „Ne želim odgovoriti“.

Izvor: Pew Research Center, telefonska anketa provedena na 2.969 odraslih osoba 2009. godine; granična pogreška +/- 2,6%                                                                                                                          THE WALL STREET JOURNAL.

  1. Prepoznajte stereotipe u svakodnevnom životu

Kad jednom postanete svjesni moći stereotipa, važno je biti svjestan do koje mjere prevladavaju. To ne znači da niti jedna od poruka nije točna. Međutim, bombardiraju nas jednim stajalištem o starenju bez da smo toga svjesni, stoga je obraćanje pažnje važan način na koji možemo smanjiti učinak.

Istraživanja pokazuju da negativni stereotipi o starenju – na primjer, da stariji neizbježno postaju manje produktivni i depresivniji – prevladavaju i da su netočni. Starijih često nema na televiziji ili „na komičan način pokazuju fizičku ili mentalnu nekompetentnost“, kao što je prof. Levy napisala u svom istraživanju iz 2005. u kojem je sudjelovalo 76 osoba koje gledaju televiziju. To istraživanje pokazalo je da su, među ostalim, oni koji su više gledali televiziju imali negativnije „slike o starenju“ od ispitanika koji su manje gledali televiziju.

Nedavno su ona i drugi istraživači ispitali 84 grupe na Facebooku koje uključuju opise osoba starijih od 60 godina. Otkrili su da u svim grupama osim jedne prevladavaju negativni stereotipi, pri čemu se u 27% opisa „infantilizira“ stariju populaciju, a 37% zagovara „isključivanje [starijih osoba] iz javnih aktivnost“, poput kupovine.

Prof. North iz New Yorka kaže da „budući da na računalu ne postoje negativne reakcije na takve natpise“, dobizam se „često previdi kao oblik predrasude“.

Prof. Levy preporučuje vođenje dnevnika. Godine 2005. u jednom istraživanju u kojem su sudjelovale osobe koje prate televiziju, istraživači su od oko polovice od ukupno 76 sudionika tražili da napismeno procijene fizičko i kognitivno zdravlje starijih likova na televiziji. Drugu polovicu zamolili su da samo zabilježe imena emisija koje su pratili. Nakon tjedan dana istraživači su anketirali obje skupine. Oni koji su napisali detaljne evaluacije bili su značajno svjesniji načina na koji se starije osobe predstavlja.

Ashton Applewhite, autorica blogova „This Chair Rocks“ i „Yo, Is This Ageist?“, ističe da je također važno priznati vlastite predrasude.

Prije nego što zaključite da nemate predrasude, ispunite test „Implicite Association“. Harvard je objavio online verziju testa, koju psiholozi koriste za mjerenje pristranosti određujući koliko brzo oni koji ispunjavaju test povezuju ugodne, odnosno neugodne riječi s mladim, odnosno starim licima.

Sljedeći korak je postati svjesniji vlastitih misli o starijim osobama i starenju. Trebate se čuvati jedne stvari: sklonosti da „automatski i refleksivno krivite starost za probleme“, kaže Applewhite.

Mnoge starije odrasle osobe fizičke i zdravstvene probleme automatski pripisuju starenju, a ne specifičnim uzrocima koji se mogu liječiti. Na primjer, uzrok dijabetesu tipa 2 nije starost nego loša prehrana, nedostatak vježbanja i drugi faktori, od kojih se na mnoge može utjecati. Drugi povremene poteškoće s pamćenjem pripisuju starosti, a ne neorganiziranosti ili prezaposlenosti; za razliku od toga, netko u dvadesetima tko stalno gubi ključeve to nikada ne bi pripisao svojoj dobi.

Uvjerenje da je starost kriva za sve može „u nama učvrstiti negativne stereotipe“ koji starenje izjednačavaju s propadanjem, kaže Mary Lee Hummert, profesorica u Gerontološkom centru pri Sveučilištu Kanzas u Lawrenceu.

Sve veći broj organizacija ističe predrasude i stereotipe te ljudima pomaže da ih prevladaju. ChangingAging.org, neprofitna organizacija sa sjedištem u Ithaci u saveznoj državi New York, sponzorira inicijative uključujući „Age of Disruption Tour“, predstavu koja putuje po zemlji i kombinira glazbu s predavanjima o prevladavanju stereotipa o dobi.

  1. Zamijenite negativne stereotipe pozitivnima

Nije dovoljno biti svjestan negativnih stereotipa. Istraživanje pokazuje da negativni stereotipi o starenju imaju puno jači utjecaj na starije odrasle osobe nego pozitivni, pa je stoga važno naučiti kako istaknuti dobru stranu starenja.

U zadnjih nekoliko godina istraživači su počeli identificirati tehnike koje ljudi mogu koristiti kako bi prekinuli negativne misli o stereotipiziranim skupinama kad se pojave i zamijenili ih s pozitivnijim mislima.

U jednom istraživanju objavljenom 2012., istraživači na Sveučilištu u Wisconsinu koristili su kombinaciju tehnika kako bi vidjeli mogu li smanjiti predrasude kod 91 studenta.

Nakon ispunjavanja testa „Implicit Association“, svi sudionici, od kojih je 90% pokazalo negativnije asocijacije na crnce nego na bijelce, podijeljeni su u dvije skupine. Jedna je imala 45-minutnu edukaciju, dok drugoj nisu date nikakve upute.

Oni koji su proši edukaciju naučili su o pristranosti i njenim posljedicama i slikama. Na primjer, znanstvenici su od sudionika tražili da pronađu primjere osoba u stereotipiziranim skupinama koje se ne uklapaju u stereotipe. Sudionicima je također rečeno da „razmisle kako bi to bilo“ pripadati stereotipiziranoj skupini i pokušati stupiti u kontakt s članovima te skupine te pokušati „dobiti specifične informacije“.

Glavna autorica studije i psihologica prof. Patricia Devine kaže sljedeće: „Objasnili smo da, ako imaju motivaciju ukloniti pristranost, mogu naučiti i uvježbati brojne tehnike za smanjenje pristranosti“.

Nakon osam tjedana, svi sudionici ponovno su ispunili test. Oni koji su prošli edukaciju pokazali su znatniju zabrinutost zbog diskriminacije i drastično manju pristranost od ispitanika koji nisu prošli edukaciju, kaže prof. Devine, koja vjeruje da bi rezultati za stereotipe o dobi bili isti. Dodaje da je „važno upregnuti moć svjesnog uma kako bi se prevladale pristranosti u svim oblicima“.

  1. Prihvatite proces starenja

Na kraju, važno je ne pretjerati i ne očekivati u potpunosti pozitivno iskustvo starenja. Ključ je držati pozitivno i negativno u ravnoteži, i doista razumjeti proces starenja.

U prosjeku, osobe starije od 40 godina izjavljuju da se osjećaju 20% mlađe u odnosu na stvarnu dob, a ta tendencija može imati korisnu psihološku svrhu.

David Weiss, docent i stručnjak za sociomedicinske znanosti na Medicinskom fakultetu Mailman pri Sveučilištu Columbia u New Yorku, kaže da se, „distancirate li se od svoje dobi, također možete distancirati od negativnih stereotipa o dobi“.

No, stručnjaci ističu da nas negiranje dobi u budućnosti također može učiniti ranjivima na štetan učinak negativnih stereotipa o dobi; na primjer, budemo li imali zdravstvenih problema ili shvatimo da nas drugi doživljavaju starima.

Štoviše, „negiranje dobi može biti psihološki štetno na način da nas odvaja od brojnih važnih razvojnih zadataka koji bi se trebali odvijati u starosti“, kaže prof. Weiss.

Rješenje se može činiti banalnim, no stručnjaci kažu da ključ leži u „prihvaćanju starenja s njegovim dobrim i lošim stranama“, kaže gerijatar Bill Thomas, suosnivač ChangingAging.org.

Dr. Thomas kaže da je važno promatrati ne samo negativne promjene koje dolaze sa starenjem, već i pozitivne, kao što su poboljšanja naših interpersonalnih vještina, odnosa, stručnosti i znanja do kojih dolazi s vremenom. Dok je važno prihvatiti negativne strane starenja (na primjer, možda više nećete moći trčati ili igrati tenis kao nekad), to ne znači da ne možete prilagoditi svoju igru ili naći druge aktivnosti u kojima ćete na sličan način uživati.

Nedavna istraživanja ukazuju na druge tehnike koje možemo koristiti kako bismo, kako starimo, postali više ili manje zadovoljni.

Na primjer, istraživanje prof. Weissa zaključuje da je identificiranje s vlastitom generacijom, kao što je slučaj kod baby boomera koji se ponose učinkom koji su imali na kulturu, način na koji se može „prihvatiti pozitivniji doživljaj starosti“ i povezati ljude „s pozitivnim socijalnim identitetom ili nasljeđem koje će ih nadživjeti“. U tom istraživanju, prof. Weiss i suautori otkrili su da se stariji koji razmišljaju o svojoj generaciji osjećaju bolje.

Još jedno rješenje je vježbanje. Iako su blagodati fizičke aktivnosti za zdravlje naširoko poznate, jedno istraživanje iz 2012. pokazuje da se zbog vježbanja možemo osjećati bolje oko procesa starenja.

Istraživači u berlinskom Medicinskom centru Charité Campus Benjamin Franklin upisali su 247 žene između 70 i 93 godine te ih nasumično podijelili u tri skupine. Tijekom tri devedesetominutna predavanja svaki tjedan, jedna skupina pohađala je informatičku nastavu, a druga program vježbanja. Treća skupina je, prema uputama, nastavila sa svojim uobičajenim rutinama.

Nakon šest mjeseci, skupina koja je vježbala pokazala je najveću razinu zadovoljstva sa starenjem, kaže Verena Klusmann, glavna autorica studije i psihologica pri Sveučilištima u Konstanzu i Bremenu. (Sve tri skupine na početku su imale sličnu razinu zadovoljstva.)

„Te žene bile su u boljoj fizičkoj kondiciji, živahnije i bolje su funkcionirale. Pozitivno iskustvo vježbanja utjecalo je na njihovu dobrobit i poboljšalo stavove o starenju“, kaže Klusmann.

 

Članak je preveden i preuzet sa poveznice: THE WALL STREET JOURNAL

Vaš Internet preglednik nije ažuriran!

Ažurirajte Vaš preglednik za ispravan prikaz ove stranice. Ažuriraj odmah

×