Izbornik
Zatvori
SUPERSENIORI

Socijalna inovacija u zaštiti prava starijih osoba – izvještaj s okruglog stola

Piše: Super Senior, 28.06.2016.
Razvojem i implementacijom socijalne inovacije adekvatno će se odgovoriti na izazove osiguranja potrebne skrbi starijim osobama, a istovremeno će se povećati njihova pravna sigurnost i kvalitetu života.

Sve veći broj starijih građana pokušava si osigurati adekvatnu skrb i njegu sklapajući ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Prepoznajući važnost navedene teme i potrebu uključivanja u proces osiguravanja skrbi i zaštite prava starijih osoba, Grad Zagreb,  Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom organizirao je okrugli stol pod nazivom „Socijalna inovacija u zaštiti prava osoba starije životne dobi“ koji se održao u ponedjeljak, 13. lipnja 2016. godine u prostorijama Tribine Grada Zagreba. Cilj skupa bio je pokrenuti raspravu o izazovima sklapanja ovakvih ugovora te razvojem socijalnih inovacija stvoriti nove modele skrbi i podlogu za izradu strateških dokumenata u zaštiti prava osoba starije životne dobi.

Na okruglom stolu, koji je bio vrlo dobro posjećen te rezultirao konstruktivnom raspravom i brojnim pozitivnim reakcijama iz publike, sudjelovali su:

  • Božena Horvat-Alajbegović i Pavao Čota iz Centra za socijalnu skrb (CZSS) Zagreb
  •  Biserka Budigam, prof. psih. iz Povjereništva Sindikata umirovljenika Hrvatske
  • prof. dr. sc. Gojko Bežovan, CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija i Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu
  • Ines Vrban, univ. spec.act.soc – Zaklada Zajednički put

Rizici i posljedice sklapanja ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju

U uvodnom dijelu ravnateljica Centra za socijalnu skrb, gospođa Horvat-Alajbegović, upoznala je prisutne s važnošću teme  o ugovornom uzdržavanja starijih osoba i ulogom Centra za socijalnu skrb u tom procesu, a posebno je istaknula rizike i posljedice sklapanja ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju koji postoje za obje ugovorne strane. Međutim, istaknuto je da posljedice nepovoljno sklopljenih ugovora izravno utječu na zdravlje, socijalnu sigurnost, dostojanstvo i kršenje ljudskih prava starijih osoba. Stoga je iznimno važno unaprijediti međuresornu suradnju nadležnih institucija i udruga civilnog društva kako bi se broj nepovoljno sklopljenih ugovora, a time i neželjenih posljedica, smanjivao. Osim toga nužno je informirati javnost, a posebno starije osobe, o prednostima i rizicima potpisivanja spomenutih ugovora organizirajući javne tribine, putem informativnih letaka i medija.

Nadalje, za sve dionike ovakvog oblika skrbi nužno je osigurati sustavno pružanje podrške, pravnu zaštitu i sigurnosti te definirati mehanizme kontrole uvođenjem jedinstvenog registra svih ugovora i propisivanjem obveznih standarda sadržaja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Također, važna aktivnost vezana uz temu uzdržavanje starijih osoba je pokretanje javne rasprave o opravdanosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju temeljem kojeg uzdržavatelj u trenutku potpisivanja ugovora postaje vlasnikom nekretnine uzdržavanog te njome može samostalno raspolagati. S ciljem zaštite starijih osoba od neželjenih posljedica zbog potpisivanja takvih ugovora, CZSS Zagreb, u sklopu projekta „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom“,  potpisao je ugovor o partnerstvu s Hrvatskim pravnim centrom. Kao važne projekte aktivnosti istaknute su brošura koju je uredila Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini, informativni letci i organizirane edukacije u koje je bilo uključeno 23 stručna radnika Centra.

Pavao Čota iz Centra za socijalnu skrb u svom izlaganju predstavio je rizike i posljedice sklapanja raznih ugovora o uzdržavanju, a nakon toga iznio je jasne preporuke s ciljem smanjenja rizika za svaki oblik ugovora. Kod oporučnog raspolaganja primijećeni su slučajevi u kojima je starija osoba s kojom se sklapa ugovor, prema medicinskoj dokumentaciji, bila u staju smanjene sposobnosti za rasuđivanje, zatim isključenje zakonskih nasljednika iz oporuke koji su dokazano skrbili o starijoj osobi, ili slučajevi u kojima osobe pod skrbništvom samostalno sastavljaju pravovaljanu oporuku. U slučajevima Izjave o pristanku na brak primijećeno je kako postoje Izjave koje su date u stanjima nesposobnosti za rasuđivanje (ometenost, demencija…).

Kako bi se spriječile zlouporabe ugovora o uzdržavanju iznesene su preporuke za slučaj sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pomoću prethodnog informiranja svih potencijalnih ugovornih strana o posljedicama i rizicima sklapanja ugovora, u čemu bi zajednički sudjelovali Centar za socijalnu skrb, Sindikat umirovljenika, Udruge umirovljenika, Pučki pravobranitelj, Pravna klinika i lokalna samouprava kroz Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Također, dodatna pozornost mora se obratiti na materijalna dobra i prava pripadne nekretnine (postoji mogućnost ugovornog isključenja) te imati na umu da zemljištu pripadaju i primjerice, poljoprivredni strojevi, stoka…

Kada je riječ o ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju svi prisuti izlagači složili su se kako bi mogućnost sklapanja takvog ugovora valjalo izbjeći, a ako se ipak zaključuje,  preporučuje se osnivanje stvarnog tereta uzdržavanja u korist primatelja uzdržavanja. Obveza uzdržavanja tada se prenosi i na novog vlasnika u slučaju prodaje nekretnine.

Na kraju izlaganja, Čota, s ciljem unaprjeđenja zaštite starijih osoba, predlaže sastavljanje ugovora u obliku javnobilježničkog akta; osnivanje registra ugovora; izmjene Zakona o javnom bilježništvu (kroz obavezno sastavljanje ugovora u formi akta) te izmjene Naputka o provođenju Zakona o državnim maticama (radi propisivanja načina utvrđenja nesposobnosti za rasuđivanje pri sklapanju braka).

Materijalno zlostavljanje starijih osoba – praktična iskustva

Biserka Budigam iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, osvrnula se na problem materijalnog zlostavljanja starijih osoba na temelju iskustva rada u psihološkom savjetovalištu. Istaknula je kako se od 2012. godina kontinuirano povećava broj starijih osoba koje su prevarene na razne načine prilikom potpisivanja različitih ugovora. Osobe koje najčešće iniciraju potpisivanje ugovora su članovi uže obitelji, prijatelji i susjedi, pružatelji njege u domu za starije osobe, Domovi za starije osobe, Centri za socijalnu skrb, odvjetnici te vjerske zajednice.  Opasnost od zlostavljanja povećava se ako je starija osoba ovisna o obitelji zbog bolesti ili financijskih neprilika te ako živi u obitelji opterećenoj nasiljem i međugeneracijskim sukobima. Posljedice zlostavljanja starijih osoba su dalekosežne i uključuju narušeno psihičko i fizičko zdravlje, ugroženu materijalna sigurnost, osjećaj gubitka kontrole nad životom, strah i krivnju, izolacija i povlačenje u sebe, suicidalne misli te u konačnici smrt.  Zbog toga je SUH prema Ministarstvu pravosuđa u siječnju 2013. godine pokrenuo inicijativu s ciljem izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima. Konkretnije rečeno, inicijativom se teži ukinuti institut dosmrtnog uzdržavanja; jasno odrediti uvjete za sklapanje ugovora (uz suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb prema mjestu boravišta primatelja uzdržavanja); ograničiti broj sklopljenih ugovora na način da nije moguće sklopiti više od dva ugovora te uvesti registar ugovora i poboljšati sudsku praksu. Iako ova inicijativa nije polučila očekivani rezultat, SUH namjerava ponovno aktivirati inicijativu zbog tridesetak osoba koje su potpisivanjem različitih ugovora, u želji da sebi osiguraju kvalitetan život u starosti, prevarene te su izgubile dostojanstvo, žive na rubu siromaštva i razočarane su u društvo koje snosi dio odgovornosti za njihovo stanje jer nisu osigurani dovoljno dobri društvene uvjeti i mehanizmi za zaštitu prava starijih osoba.

Socijalnom inovacijom do osiguranja adekvatne skrbi i pravne sigurnosti za starije osobe

Gojko Bežovan iznio je europske primjere u zaštiti starijih osobe koje su sve izloženije socijalnim rizicima, što predstavlja izazov koji se u europskim okvirima pokušava riješiti socijalnim inovacijama. Istaknuo je da u hrvatskom kontekstu raste broj starih i nemoćnih osoba kojima zbog brojnih čimbenika nisu dostupne usluge koje bi im omogućile što dulji ostanak u vlastitom kućanstvu. U takvim okolnostima sve veći broj starijih osoba rješenje nalazi u sklapanju ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ponude za sklapanje takvih ugovora oglašavaju se u novinama i na internetskim stranicama, a neki davatelji sklapaju ugovore o dosmrtnom i/ili doživotnom uzdržavanju i s više desetaka primatelja uzdržavanja. Sve prisutniji je i problem zloporabe ugovora o dosmrtnom i/ili doživotnom uzdržavanju, rastući sukobi, nepovjerenje i slabljenje socijalne kohezije.

Kao rješenje navedenih problema Bežovona iznosi prijedlog u kojem bi Grad Zagreb, slijedeći iskustva drugih europskih gradova, starijim i nemoćnim osobama ponudio ugovore o doživotnom uzdržavanju kao socijalnu inovaciju. U zamjenu za odgovarajuću imovinu Grad bi, u svojim ustanovama te uz tehničku pomoć Zaklade „Zajednički put“, starijima i nemoćnima osobama pružio primjerenu kvalitetu potrebne skrbi. Pritom Grad jamči da će biti pouzdan i transparentan davatelj uzdržavanja. Imovina koja će u sklopu navedenog programa pripasti Gradu (primjerice, stanovi i kuće), bit će uključena u program javno-najamnih stanova koji će se dati na korištenje stambeno nezbrinutim obiteljima.

Ukratko, riječ je o novoj socijalnoj usluzi za učinkovito rješavanje rastućih socijalnih problema i socijalnih rizika populacije starijih i nemoćnih osoba, koja bi kao postignuće imala rastući fond javno najamnih stanova u Gradu, jačanje socijalnog poduzetništva, razvoj srebrne ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i društveni rast. Održiva i pozitivna društvena promjena djeluje ohrabrujuće na provedbu ostalih socijalnih inovacija, a stečena znanja, vještine i iskustvo u procesu provedbe socijalne inovacije mogu se primijeniti u drugim gradovima Hrvatske, ali  i regije.

Upraviteljica Zaklade “Zajednički put” Ines Vrban u svom je izlaganju ukratko predstavila viziju i misiju Zaklade u koju se socijalna inovacija dobro uklapa. Prezentirala je Zajednicu stambenih jedinica Zaklade koja je namijenjena nezavisnom življenju starijih osoba koje žele zadržati samostalan i aktivan način života i nakon 65 godine, te živjeti među svojim vršnjacima. Sadašnji kapaciteti Zaklade su popunjeni a postoji potreba za širenjem kapaciteta ovakvog modela zbrinjavanja starijih osoba. Vrban je također upozorila na moguće probleme zbrinjavanja u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja korisnika usluga stanovanja koje zahtjeva institucionalnu skrb i njegu te je, osvrnuvši se na prezentiranu socijalnu inovaciju, istaknula kako je potrebno razmišljati u smjeru pružanja trajne skrbi za starije osobe (Continuing Care Retirement Communities – CCRC)

Nakon izlaganja sudionika uslijedila je konstruktivna rasprava usmjerena ka multidisciplinarnom dijalogu i sinergiji svih dionika u implementaciji socijalne inovacije koja će adekvatno odgovoriti na izazove osiguranja potrebne skrbi starijim osobama, a istovremeno će povećati njihovu pravnu sigurnost i kvalitetu života.

 

Vaš Internet preglednik nije ažuriran!

Ažurirajte Vaš preglednik za ispravan prikaz ove stranice. Ažuriraj odmah

×